Svi putevi vode u Rim

Grad na sedam brežuljaka jedinstven je spoj antike, Michelangelovih remek-djela, srca katoličanstva i južnjačkog temperamenta, a godišnje ga posjeti više od sedam milijuna turista iz cijelog svijeta.

Teško bi se našao itko tko nije čuo za izreku staru tri tisuće godina – Svi putevi vode u Rim. No, što ona zapravo znači i o čemu govori krilatica svih legionara koji su cestama rimskih graditelja osvajali Europu, spoznati možete jedino ako se i sami zaputite u talijansku prijestolnicu, grad koji je osvojio svakog tko mu je poklonio povjerenje posjetivši ga.   Ne nazivaju Rim bez razloga Vječnim Gradom – “La Citta Eterna” i prijestolnicom svijeta – “Caput mundi” – jer ma koliko ondje boravili, u svakom kutku otkrit ćete novi detalj, novu sliku ili doživljaj uz koji stoji priča ili legenda. Talijanska metropola ujedno je i središte regije Lazio. Nastala je kao ranoetruščansko naselje te ubrzo prerasla u prijestolnicu velikog carstva i središte kršćanskog svijeta. Kroz sva povijesna razdoblja, uspone i padove, u Rim su oduvijek hrlili umjetnici i arhitekti nudeći svoje usluge vladarima, od careva do papa.   Prema legendi, Rim je osnovao Romul oko 753. godine prije naše ere. On je bio jedan od dvojice braće, sinova kraja Eneja, koje je njihov stric Amulije bacio u košari u Tiber, a pronašla ih vučica i i othranila svojim mlijekom.

Regija Lazio, za koju će svi reći kako je predvorje Rima, proteže se od planina do očaravajuće obale, maslinika i vinograda koji su od pamtivijeka bili izvor obilja za prebogate rimske trpeze i nezaboravne gozbe. Posjet Rimu doživljaj je podjednako uzbudljiv za sva čula, od jedinstvenog putovanja u povijest do praznika za najfinija nepca i nosove. No, spremate li se onamo ljeti, pripremite se za iznimno visoke temperature bez daška vjetra, a osvježenja nema čak ni noću. Neka vas ne iznenade brojni doseljenici koji su posljednjih godina doslovno preplavili Rim. Susrest ćete ih u svakom dijelu grada.   – Vukumpre, vukumpre… – pokušat će vam prodati, a većinom je riječ o suvenirima, vodi, katoličkim kalendarima, ili će vam pokušati uvaliti krivotvorenu torbicu za nekoliko eura. Dio je rimskog ugođaja i promet koji, ma koliko vješti vozači bili, i ne pokušavajte svladati jer temperamentni vozači ne poštuju prometna pravila, pa ulice nalikuju košnicama u kojima automobili mile u svim smjerovima. Uza svu silu stanovnika šestog po veličini europskog grada, Rim, grad na sedam brežuljaka – Palatin, Aventin, Eskvilin, Celij, Viminal, Kvirinal i Kapitolij – godišnje posjeti čak sedam milijuna turista. Većina ih Rim posjećuje kao hodočasničku meku i glavno im je odredište Vatikan, suverena država u srcu Rima, sjedište Katoličke crkve i papina rezidencija, no u konačnici im u gradu prebogate baštine uvijek nedostaje vremena posjetiti sve što bi valjalo vidjeti.  

Na središnjem vatikanskom trgu uvijek je živo. I oko bazilike i Vatikanskih muzeja uvijek je gužva bez obzira na godišnje doba. Oni sretniji imaju prilike vidjeti Svetog Oca za javnih audijencija ili govora s prozora. Prepoznatljiv trg ispred bazilike okružen je brojnim kolonadama, a na sredini je egipatski obelisk iz Neronovih pohoda, dok s obje strane trg krase fontane – Berninijeva i Madernova.   Za obilazak bazilike valja izdvojiti vremena i strpljenja, a poseban osjećaj izaziva Michelangelovo remek-djelo – Pietà!   U vatikanskim kriptama čuvaju se neprocjenjive zbirke sarkofaga, među kojima i onaj svetog Petra, a ondje je pokopan i mnogima Hrvatima najdraži papa – Ivana Pavao II.   Pogled na kupolu renesansnog majstora Michelangela izmamit će obećanje da ćete ponovno doći. Vatikanski muzeji ljubiteljima umjetnosti i povijesti mogli bi oduzeti tjedan dana. Rafaelove odaje, Borgijine odaje, Vatikanska biblioteka, veličanstvena Sikstinska kapela, a na čak 15 dvorana pružila su se blaga pinakoteke, dok je u Muzeju antike najbogatija zbirka klasične umjetnosti na svijetu.

Mauzolej cara Hadrijana i njegove obitelji – Anđeoska tvrđava – s prepoznatljivim likom anđela na vrhu iduća je destinacija koju valja obići prije nego što krenete u razgledanje antičkih znamenitosti i duše Rima.   Kolosej, točnije amfiteatar cara Flavija, jedan je od mnogih zaštitnih znakova Rima, a sagrađen je još za Rimskog Carstva. U njemu su se gladijatori borili na život i smrt, a okupljena svjetina klicala im je slaveći okrutnost i krvoproliće. Amfiteatar može primiti čak 50.000 posjetitelja, a borbe su se smatrale vrhuncem društvenih događaja u starom Rimu.   Nezaobilazan je i posjet Forumu, golemom trgu okruženu bazilikama i hramovima koji je Rimljanima nekada bio “špica” jer se u antičkom Rimu ondje odvijao društveni život: trgovalo se, raspravljalo, tračalo, kupovalo roblje, unajmljivali su se nosači, pisari, odvjetnici. Forum je poprilično propao nakon velikog požara, a čak i raskopan – dok arheolozi proučavaju svaki kamen – djeluje impozantno.   Šetati se Rimom, a ne baciti novčić u Fontanu di Trevi i ne poželjeti želju – zaista je neoprostivo. Baš kao i ne uzdahnuti pred kamenim skulpturama majstora Nicole Salvija, boga Oceana, kola i Tritone.  

Ne propustite ni šetnju rimskim trgovima do Piazze Navona i tri fontane: Fontana rijeka, Maurova i Neptunove. Produžite do Piazze del Popolo, a na cvijećem okićenoj Piazzi di Spagna počastite se sladoledom i odmorite na skalinadi. Oproštajno piće popijte na Piazzi del Campidoglio, gdje će vas šarmirati tamnoputi Talijani.

izvor:Večernji List

Podeli sa prijateljima:
close

🤞 Ne propustite ni jednu vest!

Mi ne šaljemo neželjenu poštu! Za više detalja pogledajte našu politiku privatnosti.

Ostavite odgovor

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.