‘Jednorog’ iz noćne more: Ove zvijeri postojale su kad i ljudi.

Sibirski jednorozi zapravo su preci nosoroga na temelju kojih je, kako se vjeruje, nastao mit o jednorozima. Životinje su težile oko četiri tone, a na nosu imale dugačak rog koji je mogao narasti i do jednog metra.

Proučavajući fosile, znanstvenici su došli do zanimljivog otkrića – jednorozi su doista postojali. Doduše, nisu izgledali kao veličanstveni veliki bijeli konji s krilima, niti su imali grivu ili rep u duginim bojama. Zapravo, izgledali sukaogolemi dlakavi nosorozi koje ne želite sresti u divljini.

Nova studija tima znanstvenika iz Velike Britanije, Nizozemske i Rusije detaljno je proučila fosilne ostatke i DNK 23 životinje Elasmotherium sibericum, poznatije kao sibirski jednorog i došla do zanimljivih saznanja o njihovom izgledu načinu života, dugovječnosti, i izumiranju.  

Sibirski jednorozi zapravo su preci nosoroga na temelju kojih je, kako se vjeruje, nastao mit o jednorozima. Životinje su težile oko četiri tone, a na nosu imale dugačak rog koji je mogao narasti i do jednog metra.

Izumiranje zbog klimatskih promjena

Sibirski jednorozi živjeli su na pašnjacima euroazijskog područja, a dane su provodili u ispaši, konstantno brsteći suhu travu livada.

Ono što je osobito zanimljivo je to da su živjeli mnogo duže nego što se to isprava mislilo, što znači da su živjeli u isto vrijeme kao i rani ljudi. Paleontolozi su isprva smatrali da je sibirski jednorog izumro mnogo ranije, negdje u periodu između 200.000 i 100.000 godina. No nove informacije govore drugačije – u istočnoj Europi i Središnjoj Aziji preživio je sve do unatrag 39.000 godina

Njihovo izumiranje označilo je kraj postojanja cijele grupe nosoroga, piše BBC

Istraživanje je uključivalo i analizu zubiju, koja je pokazala da se prehrana sibirskih jednoroga sastojala od suhe trave. Upravo u njihovoj specijaliziranoj prehrani leži razlog njihovog izumiranja. Naime, kako se prije 40.000 godina Zemlja počela zagrijavati, na raspolaganju im je bilo sva manje i manje pašnjaka.

Nosorozi su osobito u opasnosti od izumiranja jer su vrlo izbirljivi oko svojih staništa – objasnio je voditelj studije, prof. Adrian Lister iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu. 

Svaka promjena u okolišu ugrožava njihov opstanak. I naravno, prema svemu što smo saznali od fosilnih ostataka, jednom kad nestanu, to je to, vrsta je nestala zauvijek – istaknuo je.

Nakon posljednjeg ledenog doba, klimatske promjene, promjene u vegetaciji, a paralelno s tim vjerojatno i širenje ljudske populacije – u početku neandertalaca pa zatim i modernog čovjeka koji su živjeli lovačko sakupljačkim načinom života dovelo je do izumiranja nekoliko stotina vrsta sisavaca. Međutim, iako su ljudi lovili i jednoroge, ali i druge pretke nosoroga (prema nekim podacima, ljudski preci, najvjerojatnije Homo erectus je na Filipinima lovio goleme životinje prije 700.000 godina) nova studija tvrdi da u tom periodu uzrok nestanka sibirskog jednoroga, kao i nestanka drugih vrsta, prvenstveno treba tražiti u klimatskim promjenama. 

Danas postoji samo pet vrsta nosoroga. Zbog krivolova i gubitka staništa, jako malo ih preživljava izvan nacionalnih parkova i rezervata. Proučavanjem fosila izumrlih nosoroga, znanstvenici mogu saznati više o sudbini mnogih pretpovijesnih vrsta, a ta saznanja mogla bi im pomoći u očuvanju preostalih vrsta.

izvor:24sata


Podeli sa prijateljima:
close

🤞 Ne propustite ni jednu vest!

Mi ne šaljemo neželjenu poštu! Za više detalja pogledajte našu politiku privatnosti.

Ostavite odgovor

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.