Ugrožena je proizvodnja hrane. Razlog je smanjivanje bioraznolikosti

SPOSOBNOST svijeta da proizvodi hranu narušena je neuspjehom čovječanstva da zaštiti biološku raznolikost, otkriva prva studija Ujedinjenih naroda o biljkama, životinjama i mikroorganizmima koji pomažu u proizvodnji ljudske hrane. Organizacija za hranu i poljoprivredu poslala je ovo upozorenje nakon što su znanstvenici pronašli dokaze da se prirodni sustavi potpore ljudskoj prehrani pogoršavaju širom svijeta jer farme, gradovi i tvornice gutaju zemlju i ispuštaju kemikalije, prenosi britanski The Guardian.

U posljednjih 20 godina, otprilike 20 posto obradivih površina postalo je manje produktivno, navodi se u izvješću koje je objavljeno u petak. Zabilježen je i gubitak bioraznolikosti tla, šuma, pašnjaka, koraljnih grebena, mangrova, morskih trava i genetske raznolikosti usjeva i stoke. U oceanima se trećina ribolovnih područja prekomjerno eksploatira.

Vrste ugrožene izumiranjem

Mnoge vrste koje su neizravno uključene u proizvodnju hrane, poput ptica koje se hrane štetočinama i šume mangrova koje pomažu pročišćavanju vode, više nisu toliko izdašne i raširene kao u prošlosti, navodi se u studiji koja uspoređuje globalne podatke, znanstvene radove i vladine izvještaje iz 91 zemlje. Pokazalo se da je 63 posto biljaka, 11 posto ptica i po pet posto riba i gljiva u opadanju. Oprašivači, koji su ključni za tri četvrtine svjetskih usjeva, također su ugroženi. Osim već dobro dokumentiranog opadanja broja pčela i drugih insekata, izvješće navodi i da je 17 posto oprašivača kralježnjaka, poput šišmiša i ptica, ugroženo izumiranjem.

Kad jednom nestanu, vrste koje su ključne za naše prehrambene sustave više se ne mogu vratiti. „Zbog toga su budućnost naše hrane i budućnost okoliša pod ozbiljnom prijetnjom. Uzdrmani su temelji našeg prehrambenog sustava. Dijelovi ovog izvješća zaista su sumorni. Duboko je zabrinjavajuće da u tako mnogo proizvodnih sustava u tako mnogo zemalja bioraznolikost hrane i poljoprivrede te funkcije ekosustava bilježe pad“, napisao je u uvodu izvješća Graziano da Silva, glavni direktor Organizacije za hranu i poljoprivredu.

Poljoprivredu se često okrivljuje zbog promjena u korištenju tla i neodrživih praksi upravljanja, kao što su prekomjerna eksploatacija tla i oslanjanje na pesticide, herbicide i druge agrokemikalije. Većina zemalja navodi da je glavni razlog smanjivanja bioraznolikosti pretvorba zemljišta. Šume se sijeku i pretvaraju u poljoprivredne površine, a livade se pokrivaju betonom za gradove, tvornice i ceste. Ostali uzroci uključuju prekomjernu eksploataciju zaliha vode, zagađenje, prekomjerni uzgoj, širenje invazivnih vrsta i klimatske promjene.

Trendovi nameću ujednačenost. Iako svijet proizvodi više hrane nego u prošlosti, sve se više oslanja na monokulture. Dvije trećine usjeva otpada na samo devet vrsta (šećerna trska, kukuruz, riža, pšenica, krumpir, soja, palme, šećerna repa i manioka), dok mnoge od ostalih 6000 kultiviranih biljnih vrsta nestaju, a izvore hrane u divljini sve je teže pronaći. Iako potrošači ove trendove još ne osjete kad odlaze u kupnju namirnica, autori studije tvrde da bi se i to uskoro moglo promijeniti.

„Supermarketi su puni hrane, ali…“

„Supermarketi su puni hrane, ali uglavnom se radi o uvozu iz drugih zemalja i nema mnogo sorti. Oslanjanje na mali broj vrsta znači da će one biti osjetljive na bolesti i klimatske promjene. Proizvodnja hrane gubi na otpornosti“, upozorava Julie Belanger, koordinatorica izvješća.

Kao primjere, izvješće navodi kako je pretjerana ovisnost o uskom broju vrsta bila glavni uzrok gladi zbog krumpirove uši u Irskoj oko 1840., podbačaja uroda žitarica u SAD-a u 20. stoljeću, te gubitaka u proizvodnji biljke taro na Samoi tijekom devedesetih godina. „Postoji hitna potreba da se promijeni način na koji se proizvodi hrana. Bioraznolikost nije nešto što se može zanemariti, nego se mora tretirati kao nenadoknadivi resurs i ključni dio strateškog upravljanja“, kaže Belanger.

Izvješće je pronašlo i neke dokaze da se stavovi i prakse ipak polako mijenjaju. Posljednjih godina došlo je do pomaka u održivom upravljanju šumama, ekosustavnom pristupu ribolovu, akvaponiji (metodi kombiniranog uzgoja riba i povrća) i polikulturi. No autori smatraju da napredak nije dovoljan. Organska poljoprivreda, primjerice, pokriva 58 milijuna hektara širom svijeta, ali to čini samo jedan posto globalnog poljoprivrednog zemljišta.

Izvješće signalizira povećan interes vlada za bioraznolikost, temu koja rijetko dobiva istu pažnju kao klimatske promjene. Mnoge zemlje prijavile su gubitke uzrokovane nestajanjem ili promjenom ekosustava. Irska, Norveška, Poljska i Švicarska bilježe smanjivanje populacije bumbara. Egipat je zabrinut za svoju ribarsku industriju zato što se riba seli prema sjeveru uslijed porasta temperature mora. Gambija navodi kako su mnoge zajednice prisiljene kupovati skupe industrijski procesuirane proizvode zato što su besplatni izvori hrane u prirodi postali rjeđi.

Kriza bioraznolikosti ima sve preduvjete da postane globalna tema. O njoj će se raspravljati na sljedećem sastanku G7 zemalja u travnju, na Svjetskom konzervatorskom kongresu u lipnju, te velikoj UN-ovoj konferenciji u Pekingu sljedeće godine.

„Širom svijeta knjižnica života koja se razvijala milijardama godina, naša bioraznolikost, uništava se, truje, zagađuje, napada, fragmentira, pljačka, isušuje i spaljuje brzinom kakva nije viđena u ljudskoj povijesti. Kad bismo bili rudari, već bismo bili okruženi gomilom mrtvih kanarinaca“, rekao je na konferenciji u bioraznolikosti u četvrtak u Dublinu irski predsjednik Michael Higgins, aludirajući na stara vremena kad su rudari sa sobom u jame nosili kanarince, osjetljive na vrlo niske koncentracije metana u rudničkoj atmosferi. 

izvor:https://www.index.hr/